Svjetski dan šećerne bolesti

Svjetski dan šećerne bolesti obilježava se 14. studenog sukladno preporuci Međunarodne dijabetičke federacije (engl. International Diabetes Federation). Tema obilježavanja Svjetskog dana šećerne bolesti 2018. i 2019. godine je „Obitelj i šećerna bolest“ (engl. The Family and Diabetes). Cilj kampanje je podizanje svijesti o utjecaju šećerne bolesti na obitelj oboljele osobe, promicanje edukacije obitelji i oboljelih, prevencija i važnost uloge obitelji u skrbi i liječenju za oboljele.

Šećerna bolest u svijetu
U svijetu od šećerne bolesti boluje svaka jedanaesta osoba odnosno 425 milijuna ljudi u dobi od 20 do 79 godina, a 352 milijuna je izloženo riziku od obolijevanja. U svijetu svake godine od šećerne bolesti umire četiri milijuna ljudi. Od ukupnog broja umrlih od šećerne bolesti, gotovo je polovica mlađa od 60 godina. Procjenjuje se da će do 2045. godine 629 milijuna ljudi na svijetu bolovati od šećerne bolesti.

Većina oboljelih boluje od šećerne bolesti tipa 2 koja se u 80 % slučajeva može spriječiti promjenom životnih navika. Budući da jedan od dvoje oboljelih u svijetu nema postavljenu dijagnozu šećerne bolesti, rano otkrivanje i liječenje su ključni u sprečavanju nastanka komplikacija ove bolesti. Podizanje svijesti o znakovima, simptomima i rizičnim čimbenicima su stoga od velike važnosti za pravodobno otkrivanje šećerne bolesti.

Šećerna bolest u Hrvatskoj
U Republici Hrvatskoj je 2017. godine prema podacima CroDiab-a (Nacionalni registar osoba sa šećernom bolešću) registrirano 304 408 osoba s dijagnozom šećerne bolesti. Iste je godine od te bolesti umrla 2 331 osoba.

Rizični čimbenici
Šećerna bolest tipa 1 se ne može prevenirati, za razliku od tipa 2 na čiju pojavnost, osim genetskih čimbenika, značajno utječu okolišni čimbenici. Moderni način života podrazumijeva dugotrajno sjedenje i smanjenu tjelesnu aktivnost, osobito u urbanim područjima. Međunarodna dijabetička federacija stoga preporučuje bavljenje tjelesnom aktivnošću u trajanju od minimalno 30 do 45 minuta najmanje tri puta tjedno. Nezdrava prehrana je također jedan od ključnih rizičnih čimbenika. S obzirom da obitelj ima ključnu ulogu u promjeni životnih navika, potrebno je osigurati edukaciju i sredstva[LP1] koja omogućuju obiteljima zdrav način života. Zaslađeni sokovi, manje od tri obroka dnevno, nedovoljan unos voća i povrća, konzumiranje alkohola i zasićenih masnih kiselina značajno doprinose povećanju rizika od obolijevanja.

Uloga obitelji u prevenciji, pravovremenom otkrivanju i liječenju šećerne bolesti
Prehrambene navike stječu se od najranije životne dobi, pa je potrebno educirati i potaknuti obitelji da svoje najmlađe članove nauče zdravim prehrambenim navikama kako bi se u budućnosti smanjio rizik od obolijevanja.

Osim prevencije obitelj značajno može doprinijeti pravodobnom otkrivanju šećerne bolesti. Prepoznajte na vrijeme znakove i simptome šećerne bolesti te uputite svoga člana obitelji kod liječnika obiteljske medicine.
Simptomi i znakovi koji mogu upućivati da Vi ili netko u Vašoj obitelji boluje od šećerne bolesti (simptomi povišenih razina šećera u krvi, hiperglikemije):

pojačano žeđanje
učestalo mokrenje
pojačana glad
umor
zamućen vid
usporeno cijeljenje rana
smanjenje osjeta i trnci u šakama i stopalima.
U liječenju šećerne bolesti je, osim bolesnika, potrebno uključiti i njegovu obitelj. Članovi obitelji trebaju znati što činiti u slučaju izrazito niskih ili visokih vrijednosti šećera u krvi. Također, osim terapije lijekovima, potrebne su promjene životnih navika, pa podrška obitelji i kvalitetna komunikacija među njenim članovima značajno doprinosi kvaliteti liječenja i smanjenu rizika od pojave komplikacija. Simptomi snižene razine šećera u krvi (hipoglikemije) su:

pojačano znojenje
mučnina
razdražljivost
lupanje srca
drhtanje
dvoslike
otežan govor
gubitak svijesti.
Pravovremenim postavljanjem dijagnoze, odgovarajućim liječenjem, promjenom životnog stila i potporom članova obitelji moguće je spriječiti komplikacije šećerne bolesti kao što su:

oslabljene vida i sljepoća
zatajenje bubrega
smanjen osjet i trnci u šakama i stopalima
pojava dijabetičnih vrijedova
gangrena stopala i šaka
ubrzana ateroskleroza
moždani i srčani udar.
Šećerna bolest je učestala kronična bolest današnjice. Promijenite svoje životne navike, posvetite više vremena tjelesnoj aktivnosti, educirajte se o mogućim načinima prevencije i liječenja šećerne bolesti te budite podrška oboljelima. Zajedno možemo značajno doprinijeti očuvanju kvalitete života oboljelih i smanjenju učestalosti ove bolesti!

Procijenite svoj rizik od razvoja šećerne bolesti tipa 2
Dob ili genetsku predispoziciju ne možete promijeniti. Međutim, na Vama su ostali čimbenici koji utječu na sklonost razvoju bolesti kao što su prekomjerna tjelesna težina, trbušna debljina, sjedilački način života, prehrambene navike i pušenje. Informirajte se koliki je Vaš rizik i kako ga smanjiti pomoću Upitnika za procjenu rizika od razvoja šećerne bolesti tipa 2
https://www.hzjz.hr/…/UPITNIK-ZA-PROCJENU-RIZIKA-OD-TIPA-2-…