15.5.2023. U sklopu naših vrtlarskih aktivnosti današnji dan iskoristili smo za branje i čišćenje mladog boba i graška 
Bob
Uzgoj boba seže daleko u prošlost. Prvi put se pojavio još 6.500 godina prije nove ere, a smatra se da je njegovo autohtono područje Mediteran.
U Egiptu je cijenjen zbog svoje plodnosti i otpornosti pa je proglašen i nacionalnim jelom te zemlje.
Bob se odlikuje jedinstvenim okusom i bogatim nutritivnim sastavom, a najčešće se priprema u mediteranskim zemljama. Bogat je izvor proteina, dijetalnih vlakana, vitamina B i željeza. Velika količina dijetalnih vlakana smanjuje šećer u krvi i održava njegovu razinu normalnom pa se bob preporučuje osobama koje boluju od dijabetesa. Bob se upravo zbog visokog udjela dijetalnih vlakana nalazi visoko na ljestvici najljekovitije hrane.
Dnevne potrebe organizma za vlaknima možete zadovoljiti ako uzmete 100 grama boba. Uz to ćete opskrbiti tijelo željezom, magnezijem, fosforom i manganom.
Osim svega spomenutog, bogat je i vitaminima C i E te mineralom kalijem pa se konzumacija ove namirnice preporučuje osobama koje pate od povišenog krvnog tlaka.
Konzumacijom boba možemo smanjiti razinu kolesterola u krvi te zaštititi srce i krvne žile, a zahvaljujući visokom udjelu vlakana koja dobro djeluju na mikrofloru crijeva također jačamo i imunološki sustav organizma.
Ovo povrće sadrži i aminokiselinu L-DOPA koja utječe na razinu dopamina koji je važan za dobru funkciju moždanih stanica. Ova aminokiselina se koristi u liječenju Parkinsonove bolesti.
Grašak
Postoje pisani podaci o tome kako se grašak s glatkom korom prvotno upotrebljavao za jelo u Europi, točnije na području Mediterana. Smatra se kako su ga stari Grci i Rimljani još 7.000 godina prije Krista koristili za uzgoj i jelo.
Grašak se sve do 16. stoljeća konzumirao osušen i mljeven, sve dok Talijani nisu razvili sorte koje su se mogle jesti svježe ili koristiti za kuhanje pa su se kao takve konzumirale. U Engleskoj se ova vrsta graška počela konzumirati tek u 16. stoljeću, a koristila se prvenstveno među bogatim slojem.
Grašak je bio omiljeno povrće trećeg američkog predsjednika Thomasa Jeffersona, koji se čak i natjecao u uzgoju najranije vrste graška.
Grašak je nutritivno bogato povrće i sadrži vitamine A, C i K te vitamine skupine B, a od minerala kalij, magnezij, cink, željezo i mangan. Bogat je i proteinima, karotenoidima, omega-3 masnim kiselinama, flavonoidima i drugim korisnim antioksidansima.
Sadrži i sastojak kumesterol za koji je istraživanjima potvrđeno da može preventivno djelovati na pojavu raka želuca.
S obzirom na to da jedna šalica graška sadrži nešto manje od 100 kalorija, ovo povrće je uz sve nutrijente koje posjeduje odlična namirnica za reguliranje tjelesne težine. Osim toga, preporučuje se kod iscrpljenosti i umora, a zbog velike količine antioksidansa pomaže u održavanju imunološkog sustava.
Grašak održava povoljnu razinu šećera u krvi i regulira probavu, a smatra se i da preventivno djeluje na upalu slijepog crijeva. Njegova antiupalna svojstva pomažu u borbi protiv upala u krvi koje mogu dovesti do Alzheimerove bolesti, a dobar učinak ima i na artritis i bronhitis. S obzirom na to da je bogat vitaminom B6 i folnom kiselinom, grašak pomaže u jačanju kostiju i sprječavanju osteoporoze, a povoljno djeluje i na zdravlje srca i krvnih žila. Također pomaže u regulaciji krvnog tlaka, a pošto sadrži i željezo, preporučuje se i osobama koje su anemične.
