7.11.2019. Posjetili smo Gradski muzej Sisak i razgledali stalni postav muzeja koji nas vodi kroz povijest Siska od prapovijesti do modernog doma. Našu posjetu završili smo druženjem i razgovorom uz kavu.
PRAPOVIJEST
Naselje sojeničkog tipa na Kupi vjerojatno postoji kroz sva prapovijesna razdoblja.
Nalazi pomno obrađenih kamenih sjekira koje se mogu datirati u eneolitsko razdoblje upućuju na čovjeka ratnika koji se ovdje nastanio krajem 4. tisućljeća pr. Kr. i stvorio prvu kulturu kojoj pripadaju kipići idoli magijskog karaktera, koji bi po načinu oblikovanja mogli pripadati vučedolskoj kulturi.
Ratnička oprema prisutna je kontinuirano i u sljedećim razdobljima u vidu brončanodobnih (mača, šuplje sjekirice s ušicom tzv. kelt i dugog koplja) i željeznodobnih (kopalja, kacige, dugih zakrivljenih noževa, sjekira i žvala za konja).
Brončanodobnu kulturu polja sa žarama datiranu od polovice 2. do 1. tisućljeće pr. Kr. raširenu po većem dijelu Europe nadjačali su trako-kimerijski ratnici s Istoka nositelji novog željeznog doba, čiji stariji period traje od 8. do kraja 5. st. pr. Kr.
Uz ostale materijalne dokaze tih razdoblja posebno mjesto pripada kultnim idolima, u vidu terakotnih kipića datiranih od kraja kasnog brončanog doba do kraja starijeg željeznog doba odnosno od 12. do 5. st. pr. Kr. Prisutni su stalno u duhovnom životu tadašnjih stanovnika . Magijski sadržaj i dodir s božanstvima i raznim duhovima i nadnaravnim bićima bilo je u to vrijeme sastavni dio života i nešto posve normalno.
SEGESTIKA
Segestika je naziv koje koriste rimski pisci u periodu od 2.st. pr. Kr. do 1.st.: Polibije, Dion Kasije, Apijan, Strabon i Plinije kad govore o opidumu, utvrdi i naselju prije dolaska Rimljana. Vjerojatno su bili smješteni na povišenom dijelu današnjeg grada zvanom Zibel i u poluotočnom dijelu meandra Kupe zvanom Pogorelac. To je razdoblje mlađeg željeznog doba koje traje od početka 4. do kraja 1. st. pr. Kr. Od druge polovice 4. st. pr. Kr. stanovnike isti pisci spominju kao Segestane koji se dijele na ratničku vojnu aristokraciju (protoiontes) i puk (demos, plebs). Ratnički sloj živi od kontrole materijalnih dobara, ali i ratovanja, pljačke. Istovremeno puk se bavi poljoprivredom, obrtom (posebice metalurgija, drvodjelstvo i proizvodnja keramike na usavršenom brzo rotirajućem kolu) i trgovinom.
Najčešće su naoružani kopljima i bojnim noževima, a vezuju odjeću lijepim i izražajnijim kopčama fibulama. Na rukama nose narukvice, na nogama nanogvice, a pojas ukrašavaju velikom kopčom.
U kući koriste keramičke posude koje da bi izgledale kao metalne, odnosno srebrne, boje posebnom grafitnom bojom dobivene miješanjem praha od drvenog ugljena.
Od druge polovice 2. st. pr. Kr. za potrebe lakše trgovine kuju srebrne tetradrahme tzv. filipere po uzoru na one iz helenističke Grčke.
Antička Siscia
Arheološka zbirka antike brojčano je najveća zbirka Gradskog muzeja Sisak sa nekoliko desetaka tisuća predmeta koji potječu uglavnom sa područja grada Siska, a obuhvaćaju različita područja života rimske Siscije. Najveći dio predmeta potječe sa arheoloških istraživanja, zaštitnih i sustavnih, a dio je pribavljen otkupom i darovanjem. U tom slučaju radi se uglavnom o slučajnim nalazima iz rijeke Kupe.
Najveći dio predmeta obuhvaćaju keramičke posude i ulomci tih posuda. U manjem broju nalaze se i staklene i metalne posude, a također je dosta velik broj keramičkim svjetiljaka.
Od kamenih spomenika nalazimo sarkofage, urne, žrtvenike, ručne žrvnjeve, kamene utege i mjerice, građevinske elemente (kapiteli, stupovi, baze, blokovi i dr.), okrugle mense, manjim dijelom umjetničku plastiku. Također su zastupljeni ostali građevinski elementi kao građevinske, zidne i podne opeke različitih oblika, crijepovi i kupe. U manjem broju nalaze se ulomci fresaka te kamene i staklene kockice mozaika.
Od nakitnih oblika najzastupljenije su fibule, narukvice i prstenje, a u zbirci se nalazi i određen broj perlica, naušnica, gema, privjesaka-jezičaca, okova, kopči i pređica, raznih aplika.
U zbirci se nalaze i primjerci oružja za napad i obranu; koplja, pilumi i sulice, sjekire, noževi i bodeži, mačevi, strelice, kacige, ljuske oklopa, dijelovi konjske opreme, itd. Od ostalih uporabnih metalnih predmeta nalazimo čavle i stezače (klamfe), lance, stiluse, igle (šivaće i ukrasne), medicinsko-ljekarničke instrumente, ključeve i dijelove brava, nešto oruđa (motika, trnokop, sjekire, škare, kliješta), vage, šestar, olovne pločice, pečati i vodovodne cijevi, i dr.
U zbirci se nalazi i manji broj predmeta od kosti: češljevi, ukrasne i šivaće igle, žetoni.
Osim navedenih predmeta umjetničkog obrta, u zbirci se nalazi i nekoliko primjeraka umjetničke plastike: figurica od bronce i jantara, te skulptura od keramike i kamena.
Zyzek, 13. do 17. stoljeće
Zemaljski feudalni gospodar Siska i područja oko njega 1215. godine postaje Zagrebački kaptol darovnicom biskupa Stjepana I. što je potvrdio kralj Andrija. U vlasništvu Kaptola ostaje sve do 19. stoljeća. Naselje egzistira kao malo poljoprivredno i trgovačko sjedište s organiziranim općinskim uređenjem.
Trgovište Sisak (oppidum Zyzek), nastalo je najvjerojatnije krajem 14. ili početkom 15. stoljeća. Način života počinje se mijenjati kada se ovim prostorima počela približavati turska vojska i kada se Sisak pretvara u glavnu stratešku točku obrane čitave Hrvatske.
Godine 1544. Kaptol je započeo gradnju utvrde. Njezina uloga nije bila tek zaštita sisačkog naselja, već zaustavljanje turskog prodora dalje od Siska. Neposredna blizina važne obrambene utvrde za sisačko je naselje bila pogubna, jer je pri svakom pokušaju njenog zauzimanja ono bivalo uništeno, stanovništvo pobijeno ili odvedeno u roblje.
Sisak je postao središte i najvažnija obrambena točka još uvijek slobodnog sjeverozapadnog dijela Hrvatskog kraljevstva što je razlog da je turski vojskovođa Hasan paša upravo ovdje odlučio probiti obrambenu liniju na rijeci Kupi. Tri puta je opsjedao Sisak; 1591, 1952 i 1593, kada je doživio konačni poraz i slom.
Dana 22. lipnja 1593. otpočela je presudna bitka za obranu Siska i čitavog Hrvatskog kraljevstva. Malobrojna, ali dobro organizirana i motivirana kršćanska vojska pod vodstvom hrvatskog bana Tome Bakača Erdödyja sukobila se na ušću Odre u Kupu sa znatno nadmoćnijom turskom silom. U presudnom trenutku, iz sisačke utvrde u pomoć je krenulo tristotinjak branitelja, izmučenih dugotrajnom opsadom, predvođenih kanonikom Blažom Gjurakom.
U samo sat vremena bitke, kršćanska vojska, potukla je znatno brojniju Hasan pašinu vojsku. Vijest o pobjedi nad Turcima kod Siska doživljena je kao posebno značajan međunarodni događaj te je imala snažnog odjeka diljem Europe.16. stoljeće je u životu Siska razdoblje krize, dok 17. stoljeće predstavlja početak obnove građanskog života.
Sissek, 18. i 19. stoljeće
Zbirka sadrži više skupina tematski povezanih muzejskih predmeta kroz koje možemo upoznati kulturno – povijesni i gospodarski razvoj grada Siska. Razvrstana je u dvije cjeline – zbirku predmetne građe i zbirku arhivske građe.
Iz zbirke predmetne građe mogu se izdvojiti predmeti iz svakodnevnog života stanovnika Siska. Prije svega se to odnosi na namještaj proizveden u stranim i domaćim radionicama. Zatim se tu nalaze kućanski predmeti od stakla, keramike, porculana i plemenitih metala. Zbirka je nadopunjena odjevnim i sakralnim predmetima, te obrtničkim proizvodima i čitavim obrtničkim radionicama – poput tamburaške i keramičarske radionice.
Zbirka arhivske građe posjeduje razne dokumente vezane uz povijest obrta, trgovine, industrije, školstva, vjerskih institucija, razvoja gradske infrastrukture, društvenog života. Iz ove zbirke se može izdvojiti originalna rukopisna ostavština gradskog kroničara Fabijana Kovača koji je djelovao u gradu od kraja 19. do druge polovice 20. stoljeća. Ujedno se tu nalaze i osobni predmeti pojedinaca koji su živjeli i radili u gradu – dokumenti, fotografije, nacrti …
Povijesna zbirka 18. i 19. stoljeća posjeduje više od 3000 predmeta koji predstavljaju važan povijesni izvor za istraživanje razvoja grada u jednom izrazito dinamičnom povijesnom razdoblju u kojem je Sisak prerastao iz manjeg mjesta u važan hrvatski prometni, trgovački, obrtnički i industrijski centar.
Sisak, 20. stoljeće
Povijesna zbirka 20. stoljeća nastala je iz Zbirke novije povijesti i suvremenosti osnovane početkom 1992. godine.
Temelj njezinog osnivanja bila je građa zbirki NOB, radničkog pokreta i socijalističke izgradnja. Preustrojem zbirki proširio se i djelokrug zbirke koja sada obuhvaća razdoblje od početka 20. stoljeća do Domovinskog rata.
Zbirka tematski obuhvaća široko područje društvenog, političkog, vojnog, gospodarskog, kulturnog i svakodnevnog života, stavljajući naglasak na prijelomna zbivanja i na osobe koje su svojim radom obilježile život grada Siska. Zbirka se sastoji od 2575 predmeta, podijeljenih u četiri podzbirke.
Predmetna podzbirka obuhvaća raznovrsnu građu, kao što su osobni predmeti poznatih osoba iz sisačke povijesti, uporabni predmeti iz svakodnevnog života, primjerci vatrenog i hladnog oružja, vojnih odora, odličja, i dr.
Dokumentarna podzbirka sastoji se od osobnih dokumenata, bilješki, notesa, propusnica, izvješća, raznih odluka, društvenih pravila i sl.
Podzbirka tiska obuhvaća razne tiskovine, tiskane najvećim dijelom u Sisku, ali i pojedine primjerke tiskane u Petrinji i Zagrebu.
Podzbirka plakata obuhvaća plakate nastale posljednjih šezdesetak godina, sastoji se kako od političkih plakata, tako i od plakata kojima su se najavljivala različita društvena događanja u gradu Sisku.
Tradicijska baština
Tradicijska kultura bila je i ostala identitetska predodžba određenog kraja. Od vremena kada se iskristalizirala, ostaje podsjetnik kroz sve nositelje, njegujući elementarne vrijednosti: obitelj i sklad. Šira okolica Siska gravitira gradu i komunikacija u razmjeni sredstava teče u oba smjera. Iskonski život se odvija na prirodan način u mijeni godišnjih doba, koristi prirodne sirovine i promiče ih u prepoznatljiv kulturni lik. Čovjek prilagodbom stvara svoj boljitak. Neminovnost osnovnog života proteže se kao temelj, kako sam sebi tako i onima izvan. Bilježi utjecaje sa strane, ali projicirajući svoja stajališta, postojanošću stvara tradiciju. Iz šuma i polja dolazi materijal. Od dugih hrastovih greda nastaju čardaci, hiže na trem kuće koje svojom osebujnošću i ljepotom zrače kroz stoljeća. Drvo daje okvir životu i mikro svijetu. Od njega niču kapelice, namještaj, plovila, prijevozna sredstva… Od lana u arhaičnoj proizvodnji nastaje tkano platno, koje rasponom uporabe ide od niti do umjetnosti. Na njemu su motivi kao preslika okoline od odjeće do koperta, peča, poculica… Svojim ukrašavanjem proizvođačice to pokazuju. Između jutra i večeri u prirodnom ritmu svakodnevice rođenja i umiranja, čovjek proizvođač stvara i predmete nužne za preživljavanje od alata do raznovrsnih pomagala koji pokazuju različitu tehničku savršenost odnosno promjenjivost: preslice, solnice, škrinje, košare, tanjuri, zdjele, struganje… Obrađuje se zemlja i napasuju se stada domaćih životinja. Hrana koja se konzumira hrana je za tijelo i dušu; ona je iz neposredne blizine, poznata i okrjepljujuća, a posezanje za njom usklađeno s prirodnim mijenama, tj. s poslovima. U onim rjeđim svečanim trenucima, kroz godišnje i životne blagdane, cakli se vrhunac pojavnosti nošnja. U sveukupnosti varijanti, koristi se kao potvrda zajedništva u projiciranom duhu kao nasljeđu stoljeća težnji.
