13.2.2023. Sa dolaskom ljepšeg vremena počele su i radne akcije u našem malom vrtu.
Današnja akcija obuhvatila je utovar i prijevoz stajskog gnoja.
Naše prabake i bake vrt su redovito gnojile stajskim gnojem. Stoga je tlo u njihovim vrtovima bilo bogato humusom, rahlo, mrvićasto i dobro je zadržavalo vodu; jednom riječju bilo je dobro plodno vrtno tlo. Ako ste naslijedili takav vrt dobili ste na dar i to fino vrtno tlo. Novi vrtlari, koji tek osnivaju svoj vrt, nisu te sreće. Tlo oko novoizgrađene kuće često je zbijeno, glinasto ili pjeskovito, suho, tvrdo, siromašno hranjivima i humusom, a zna se dogoditi da na nekim dijelovima parcele niti trava ne raste. Da bi se takvo tlo kultiviralo i postalo isto tako plodno kao i ono u prabakinom vrtu, potrebno je popravljati njegovu plodnost na sve moguće načine: ukopavanjem organskih gnojiva, natrula lišća, slame, sijena, usjeva za zelenu gnojidbu i slično. Najbolje od svega je dakako ukopavanje stajnjaka.
A zbog čega je taj stajnjak tako važan i zlata vrijedan?
Stajski gnoj, jedno od najstarijih gnojiva, smjesa je krutih i tekućih izmetina domaćih životinja i stelje, prerađenih radom mikroorganizama. Dragocjeno je humusno gnojivo jer obogaćuje tlo svim potrebnim hranjivima i poboljšava fizikalna svojstva tla, primjerice, njegovu unutrašnju građu te sposobnost da zadržava vodu, a izvor je i brojnih korisnih aktivnih mikroorganizama. Kemijski sastav stajnjaka ovisi o vrsti i uzrastu domaće životinje, spolu i dobi stoke, količini i kakvoći krme, načinu iskorištavanja stoke, vrsti stelje, količini stelje, klimi i načinu spremanja gnoja. Prosječno sadržava oko 75 % vode, 16 – 20 % organske tvari, oko 0,5 % dušika, 0,25 – 0,3 % fosfora, 0,5 – 0,6 % kalija, 0,5 – 0,8 % kalcija, 0.03-0.06% magnezija te manje količine bora, cinka, molibdena i mangana.
