Današnju kulinarsku radionicu iskoristili smo za povratak u prošlost te smo se prisjetili “žganaca”, mnogim generacijama najfinijega obroka, a ujedno I obroka na kojim su mnoge generacije odrasle. Prilikom pripreme ovog jela odlučili smo pripremiti bržu verziju pa u kuhinji nismo koristili kukuruzno brašno već palentu koja ne zahtijeva predugu pripremu.
Kukuruzna krupica ili palenta, pura, žganci, cicvara, proja, kačamak, kako god je nazivali, od davnina je bila neizostavan obrok brojnih obitelji na ovim područjima.
Služila se kao doručak, večera, ali i kao prilog glavnom jelu za ručak i smatrala se “brzim i zdravim” obrokom. Tome u prilog ide i uzrečica koju mnogi danas znaju: Moraš jesti još mnogo žganaca da narasteš… Omiljeni obrok naših baka lako se priprema i uz dodatak domaćeg jogurta, vrhnja, svježeg sira, jaja i pancete, može od “sirotinjskog jela” u tren oka postati prava gurmanska poslastica.
Kao što je danas poznato, palenta potječe od ranijih oblika žitnih kaša (poznatih kao puls ili pulmentum na latinskom) . Prije uvođenja kukuruza iz Amerike u 16. stoljeću, palenta se izrađivala od škrobnih sastojaka poput farro (pšenica), kestenovog brašna, prosa , pira i slanutak .
Palenta je glavni sastojak sjevernotalijanske , švicarske, slovenske i balkanske kuhinje (gdje se još naziva i kačamak) .U Rumunjskoj i Moldaviji ovo je jelo poznato pod nazivom mămăligă .
Zanimljivosti o kukuruznoj krupici
1. Poboljšava kognitivne funkcije, jer je kukuruzna krupica puna prehrambenih vlakana, a njeno blagotvorno djelovanje veže se uz zdravlje kardiovaskularnog sustava, prevenciju karcinogenih i virusnih bolesti te zbog bogatstva vitaminom B1 – uz poboljšanje kognitivnih funkcija;
2. Puna je vitamina i minerala, sadrži beta karoten, provitamin A, a ujedno je vrlo dobar izvor tiamina (vitamina B1). Uz to sadrži i mnoge druge vitamine i minerale, uključujući vitamin B5, folnu kiselinu, niacin, vitamin C, fosfor, kalij i magnezij;
3. Sadrži malo kalorija, šezdeset grama kuhane palente ima samo 44 kalorije, dva grama masti te 44 grama ugljikohidrata, a sama po sebi spada u niskokalorična jela, jer kukuruz je najvećim djelom sastavljen od ugljikohidrata (75%), nešto bjelančevina (8-10%) i tragova masti.
4. Ne sadrži gluten, dobar je izvor netopivih prehrambenih vlakana koji povoljno djeluju na rad crijeva i ne sadrži gluten pa je mogu jesti i oboljeli od celijakije – bolesti oštećenja sluznice tankog crijeva, zbog čega je umanjena resorpcija hrane;
5. Lako se kombinira, osim što je vrlo zasitna, krupica ima i neutralan okus pa se jednostavno spaja s gotovo svim ostalim okusima i osim doručka ili večere, može poslužiti kao odličan prilog uz bilo koje drugo jelo; umake, ribu, špinat, povrće sa žara pa čak i kao dio kolača.
Nakon ručka zabavili smo se uz el. govorni pikado 
